Preliminarna verzija izvještaja, pod nazivom Genocid u Gazi: Kolektivni zločin, autorice Francesce Albanese, objavljena je u srijedu.
Ona je tvrdila da je kontinuirano uništavanje palestinskog života u priobalnom dijelu zemlje omogućeno vojnim, ekonomskim, diplomatskim, pa čak i takozvanim humanitarnim kanalima koje su pružale države koje su dosljedno davale prioritet političkim i strateškim interesima nad ljudskim pravima.
Diplomatski, zapadne sile, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom, dosljedno su štitile izraelski režim od odgovornosti, istakla je.
Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje zahtijevaju prekid vatre su vetoirane ili razvodnjene, dok je vojno barbarstvo režima predstavljeno kao "legitimna samoodbrana", rekao je zvaničnik.
Vojna pomoć, dodao je Albanese, također je bila odlučujuća u održavanju genocida.
SAD obezbjeđuju režimu 3,3 milijarde dolara godišnje, zajedno s obavještajnim podacima, oružjem i logističkom podrškom, napisala je. Međutim, nakon početka genocida u oktobru 2023. godine, „pomoć“ je povećana stotinama pošiljki municije, oružja i vojne imovine.
Prema Albanese, Njemačka, Velika Britanija, Indija, Italija, Francuska, Španija i druge zemlje dodatno su doprinijele oružjem i tehnologijama dvostruke namjene koje su direktno podstakle vojne napade u Gazi.
Ovi transferi krše Sporazum o trgovini oružjem s obzirom na kontinuiranu okupaciju režima i napade na civile, požalila se ona.
Stručnjakinja je istakala da su ekonomske i trgovinske mreže podjednako omogućile režim, rekavši da najmanje 45 aktivnih sporazuma o trgovini i saradnji, uključujući one sa SAD-om, EU i UAE, omogućavaju Tel Avivu pristup opremi dvostruke namjene i vojnoj opremi.
Evropski istraživački programi su također uložili milijarde u izraelske institucije, često finansirajući tehnologiju sa direktnom vojnom primjenom, navodi se u izvještaju.
Uprkos kontinuiranom genocidu, trgovina s režimom porasla je 2024. godine, pri čemu su Njemačka (+836 miliona dolara), Poljska (+237 miliona dolara), Grčka (+186 miliona dolara), pa čak i arapske države poput UAE (+237 miliona dolara) i Egipat (+199 miliona dolara) podsticale agresiju režima.
Humanitarna pomoć je također postala oružje, osudila je Albanese.
Blokada Gaze, intenzivirana nakon oktobra 2023. godine, ostavila je 80 posto stanovništva teritorije, koje broji preko dvije milijarde ljudi, ovisnim o pomoći, ali pristup je do početka 2025. godine bio ograničen na nešto više od 100 kamiona dnevno.
Također je podsjetila da su režim i SAD stvorili takozvanu Humanitarnu fondaciju za Gazu, militarizirani mehanizam pomoći koji je doveo do smrti više od 2.000 civila na distribucijskim mjestima između marta i jula 2025. godine.
Simbolični gestovi Belgije, Kanade, Danske, Jordana i Velike Britanije jedva su ublažili glad, efektivno ih uvlačeći u pogoršanje humanitarne krize, primijetila je Albanese.
„Pravne obaveze su jasne“, piše ona. „Države moraju spriječiti daljnju štetu, obustaviti podršku, krivično goniti počinitelje i osigurati reparacije i obnovu. Bez toga, međunarodno pravo je prazno, a Palestinci pate.“
Genocid je odnio živote više od 68.200 Palestinaca, uglavnom žena i djece.
Sporazum između pokreta otpora Hamasa u Gazi i režima postignut je ranije ovog mjeseca kao dio prijedloga Donalda Trumpa za koji američki predsjednik tvrdi da ima za cilj okončanje genocida.
Međutim, od tada izraelske snage više puta krše sporazum, što dovodi do kontinuiranih gubitaka života, dok je samo 15 posto kamiona s pomoći koji su pristali ući na teritoriju stiglo do izgladnjelih Palestinaca.
Albanese je rekao da prijedlog „upadljivo izostavlja svaki zahtjev za okončanje okupacije ili utvrđivanje odgovornosti“.
„Umjesto toga, nameće privremenu vanjsku strukturu upravljanja nad Gazom, aranžman koji se svodi na neokolonijalnu administraciju koja dodatno potkopava palestinsko samoopredjeljenje.“
Your Comment